Pravilnik o ocjenivanju izložbi
Uzgoj sitnih životinja ima višestruko značenje: kao hobi, sport i privredno. Da bi mogli vrednovati uspjehe uzgajivača, životinje se izlažu, prikazuju na različitim izložbama gdje se vrši njihovo ocjenjivanje. Osnovica ocjenjivanja može biti izgled ili takmičarski rezultati.
Ocjenjivanje ima za cilj ukazati uzgajivačima a i posjetiteljima izložbi na greške u uzgoju, odnosno šta treba popraviti te ih uputiti na pravi izgled-kvalitetu životinje, što se može razlučiti iz opisa i ocjene na kartici za pojedinu životinju.
Član 1.
Ovo ocjenjivanje vrši se prema vanjskom izgledu životinje (fenotipu) imajući u vidu osobine određene pasmine propisane Standardom BiH, s ciljem unapređenja sportsko – uzgojnih vrijednosti.
Član 2.
Ocjenjivanje se vrši samo po standardima koje donosi i usvaja Savez BiH. Ukoliko za neku životinju istog nema u Standardu BiH, ocjenjuje se po standardu zemlje iz koje dolazi određena rasa, odnosno Evropskom Standardu. Ukoliko rase nema ni u Evropskom Standardu životinja se neće ocijeniti. Životinje su podijeljenje u skupine prema sličnim karakteristikama, odnosno prema obliku , krupnoći, porijeklu, boji, ukrasima i svojstvima, letnim osobinama, zvuku koji stvaraju i drugi.
Član 3.
Ocjenjivanje peradi i golubova se obavlja po opisnom sistemu;
97 bodova = Izvanredan ( I ), grlo odgovara najvišim zahtjevima standarda i blizu je savršenstvu, u karticu se upisuje – po standardu.
96 bodova = Odličan ( OD ), grlo ne ispunjava vrlo malo od standarda, s više prednost i malo poželjnog.
93-95 bodova = Vrlo dobar ( VD ), sve osobine su tipične a grlo harmonično, uz prednosti ima više poželjnog.
91-92 bodova = Dobar ( D ), grlo prema općem dojmu udovoljava većini zahtjeva ali ima nedostataka, uočljive greške. Uz prednost i greške ima dosta poželjnog.
90 bodova = Zadovoljava ( Z ), grlo i pored većih nedostataka još uvijek predstavlja svoju rasu.
0 bodova = Ne zadovoljava ( N ), grlo bez osnovnih rasnih svojstava, križano grlo ili ima greške i radnje za diskvalifikaciju-isključenje.
Ukoliko grlo ima ovjerene letove sa zvaničnih takmičenja dobiva ocjenu prema rezultatu letova.
Član 4.
Ocjenjivanje kunića;
- 97 do 100 izvrstan ( I )
- 96 do 96,5 odličan ( OD )
- 94 do 95,5 vrlo dobar ( VD )
- 92 do 93,5 dobar ( D )
- 90 do 91,5 zadovoljava ( Z )
- ispod 90 ne zadovoljava. ( N )
Član 5.
Ocjenjivanje ptica obavlja se po bodovnom sistemu na način da zbroj bodova dodijeljenih po svakoj stavci predstavlja „ukupno bodova“ odnosno ocjenu dotične ptice.
93 boda = Izvrstan ( I )
90-92 boda = Odličan ( OD )
86-89 bodova = Vrlo dobar ( VD )
82-85 bodova = Dobar ( D )
80-81 bodova = Zadovoljava ( Z )
Manje od 80 bodova = Ne zadovoljava ( N )
Napomena: Nagrađivanje (šampioni i kolekcije na državnim izložbama) isti kriteriji kao i sve ostale životinje. Te to ne treba ovdje posebno ni spominjati.
Ocjeniti se može samo životinja koja je obilježena propisanim načinom za obilježavanje Saveza BiH, zatvorenim prstenom ili tetovažom.
Član 6.
Diskvalificira se grlo bez prstena sa prosječnim (proširenim ljepljenim) ili nepropisnim (većim) prstenom, neispravnom tetovažom. Ukoliko se radi o većem nedostatku: nema oko ili je vidno oštećeno, prst, nokat. Ima vidljivu ranu ili nepravilnu izraslinu, jako iskrivljenu prsnu kost (oblik slova S), druge vidljive anatomske greške. Ako ima veća oštećenja tijela ili perja. Jako neuredno, ima nametnika. Bolesno grlo se udaljava s izložbe u karantenu a vlasnik ga treba odnijeti radi liječenja.
Član 7.
Zabranjene radnje; Svako mehaničko, hemijsko ili medicinsko djelovanje na operjani ili neoperjani dio tijela izloženih grla a putem bojenja, sječenja, čupanja ili ljepljenja, savijanje, kidanje, šivanje ili usađivanje, što znatno utiče na poboljšanje izgleda životinje.
Osim propisanog obilježavanja životinja, na izložbi drugih obilježavanja ne može biti (imenični prsten ili slična obilježija).
Svaka radnja ili podešavanje sudija ili uzgajivača koje ima za cilj uticati na ocjene.
U svim slučajevima se na kartici u rubrici Diskvalifikacijska greška upisuje ista u kružić X i nula bodova.
Član 8.
Da bi se ocjenjivanje moglo na izložbama obaviti, organizator izložbe je dužan na vrijeme podnijeti pismeni zahtjev sekretaru Sudijskog odbora, 15 dana prije izložbe (ocjenjivanje) ili 30 dana ako je izložba državna ili međunarodna.
Zahtjev mora sadržavati okvirni broj prijavljenih životinja na izložbi, broj traženih sudija, mjesto s punom adresom i vrijeme ocjenjivanja. Također treba navesti ko je predsjednik izložbe, kao kontakt osoba, s brojem telefona, mobitela i e-mail adresu ako je ima.
Delegiranje sudija vrši sekretar Sudijskog odbora u dogovoru sa predsjednikom. Na osnovu zahtjeva organizatora i mogućeg kontakta obavlja delegiranje sudija. Sekretar vodi računa o rangu izložbe, o mjestu održavanja, o želji organizatora (ako je moguće), o broju ocjenjivanja pojedinih sudija , o broju i vrsti izloženih grla.
Ukoliko je moguće, ovisno o mjestu, upućuju se sudije s manje udaljenosti. Mogu se slati i timovi iz nekih mjesta ili ekipe koji mogu pokriti veći dio ocjenjivanja izložbe.
U slučaju potrebe mogu se koristiti i sudije iz drugih država radi razmjene, osobito ako se radi o većim izložbama, specijalkama i međudržavnim izložbama. Ta delegiranja se isto moraju obaviti preko Sudijskog odbora BiH.
Član 9.
Sudijski odbor odnosno sekretar vodi evidenciju o svim sudijama, njihovom rangu, specijalnostima, ocjenjivanjima, prisustvo na seminarima, te na osnovu toga i broja eksponata određuje sudije.Pri tome vodi računa o normi ocjenjivanja po sudcu za vrste životinja.
Član 10.
Sudija za kuniće ima normu i može kvalitetno ocijeniti u jednom danu 40-50 kunića i krznaša. Norma za golubove, perad i ptice u jednom danu je 60 životinja do najviše 80.
Ukoliko sudija na izložbi dobije više grla za ocjenjivanje mora isto obaviti, s tim da njegova odgovornost opada s povećanjem broja eksponata preko norme.
Član 11.
Delegirane sudije dobivaju pismenu obavijest o ocjenjivanju.
Delegiranje mora sadržavati imena i prezimena sudija, njihov rang i zvanje, mjesto , adresu i vrijeme ocjenjivanja, ko je voditelj ocjenjivanja i kontakt osobu – predsjednika izložbe.
Iznimno delegiranje može biti telefonom u slučaju pomanjkanja sudija.
Ukoliko se sudija iz opravdanih razloga ne može odazvati na delegiranje dužan je na vrijeme obavijestiti sekretara (odmah po prijemu obavijesti o delegiranju). U ostalim slučajevima slijedi prekršajni postupak.
Sudije koje su pozvani suditi u druge države, obavezni su o tome obavijestiti sekretara i dobiti saglasnost odnosno delegiranje. Pravilno je da savez druge države traži sudiju Saveza BiH (sekretaru Sudijskog odbora). Suspendirane sudije ne mogu ocjenjivati na izložbama u BiH niti u drugim državama.
Težnja je da Savez BiH surađuje sa savezima drugih država oko međusobne razmjene sudija na bazi reciprociteta i da taj postupak ide preko Sudijskog odbora.
Ocjenjivanje bez delegiranja zabranjeno je i kažnjivo za sudiju i organizatora izložbe.
Član 12.
Uslovi koje izložba mora zadovoljiti navedeni su, a bitno je dodati da smještaj kaveza mora osigurati preglednost, dostatno osvjetljenje, pristupačnost životnjama i dr. Osvjetljenje mora biti dobro, poželjno je ocjenjivanje do podne a obavezno na velikim izložbama.
Treba biti osigurana karantena za bolesne životinje i obavljena dezinfekcija prostora i opreme.
Popis vrsta i broja životinja za voditelja ocjenjivanja.
Završen prijem grla, prazna dvorana od gledatelja osim odgovornih osoba organizatora.
Član 13.
Sudija mora da bude ispravno delegiran. Svaki sudija mora imati čisti bijeli mantil (kunićari mogu i plavi), oznaku sudije s podacima, grb Saveza na leđima, na lijevoj ruci mantila zastavu BiH, osobni žig, žig Šampion, potrebne zapisnike, priručnik za sudije, Standard rasa koje ocjenjuje, na vrijeme se javiti voditelju ocjenjivanja i imati odrađen najmanje jedan stručni seminar godišnje koji priznaje Sudijski odbor.
Član 14.
Rukovodioc suđenja prikuplja sve sudije na dogovor prije ocjenjivanja.
Zaključuje dostatnost broja i vrste sudija ovisno o izloženim eksponatima. U slučaju nedostatka sudija radi nedolaska ili većeg broja izložaka odlučuje o uključenju, odnosno naknadnom delegiranju od eventualno prisutnih sudija.
Vrši raspored sudija u okviru njihovih specijalnosti koliko je to moguće, vodeći računa o broju grla po sudiji.
Kontrolira uslove ocjenjivanja i ako treba traži od organizatora određene korekcije, dopune.
Koordinira sa organizatorom i sudijama.
Osigurava provođenje Pravilnika o ocjenjivanju. U spornim ili nejasnim slučajevima pomaže sudijama u donošenju odluka.
Ako sudija izlaže, rukovodioc određuje ko će ocijeniti njegova grla.
Prima i raspoređuje stažiste te im ovjerava kartone.
Radi u komisiji za dodjelu nagrada, šampiona. Na državnim izložbama kod dodjele nagrada obavezna je konsultacija svih sudija sa rukovodiocem ocjenjivanja.
Piše zapisnik o ocjenjivanju (prilog) u 2 primjerka. Piše zapisnik izložbe (prilog) u 2 primjerka. Prikuplja zapisnike od sudija po 2 primjerka.
Po jedan zapisnik dostavlja sekretaru Sudijskog odbora a jedan daje organizatoru izložbe.
Odobrava odlazak s ocjenjivanja nakon provjere jesu li sve životinje ocijenjene.
Rukovodioc ocjenjivanja na izložbama ocjenjuje pola norme radi više obaveza. Na velikim izložbama i državnoj ne ocjenjuje već vodi brigu o svemu navedenom s ciljem dobre koordinacije i usaglašenosti rada sudija.
Član 15.
Sudija propisno pripremljen pristupa općem pregledu životinja koje ocjenjuje. Pri tome ne smije koristiti katalog izložbe. Uočava najbolja grla i ona koja ne zadovoljavju po nekoj osnovi (naprijed navedeno). Bolesna grla uklanja u karantenu uz konsultacije sa veterinarom. Kada je stekao opći uvid o eksponatima pristupa ocjenjivanju.
Član 16.
Vodeći računa o standardu životinje koju ocjenjuje uočava bitne karakteristike u tipu i obliku a zatim pojedine dijelove tijela ovisno o rasnim svojstvima koje životinja mora imati. Ovisno o grupi kojoj pasmini pripada promatra se i ocjenjuje perje-dlaka-krzno, boja, crtež koji je kod nekih pasmina vrlo važan.
Ocjenjuju se životinje koje imaju propisani prsten ili tetovažu do zaključno pet godina starosti. Šest godina i starija se ne ocjenjuje. Te koje imaju odgovarajući Standard BiH. Ukoliko nema u Standardu BiH a ima u Evropskom, životinju treba ocijeniti. Ako sudija i voditelj ocjenjivanja niti nakon konsultacija ne mogu doći do standarda neke životinje, neće je ocijeniti sa naznakom – nepoznat standard.
Član 17.
Životinje koje su u procesu priznavanja u Savezu BiH biti će ocijenjene ako imaju priznati Radni standard od strane nadležne komisije za standarde Saveza BiH i ako je isti predstavljen i obrađen sa svim sudijama na stručnom seminaru. Isto se odnosi i na nove sojeve odnosno boje, sva grla iz ove kategorije ne dobivaju šampionske kategorije.
Ako ovi uslovi nisu ispunjeni sudije ne ocjenjuju ta grla. Organizator izložbe ih može prikazati sa naznakom – pokazno. Navedena grla bez radnog standarda se ne mogu izlagati na državnim izložbama.
Član 18.
Dakle vodeći računa o standardu navedene životinje, u kojem su osim detaljnog opisa navedene i glavne greške, pregledom se uočavaju prednosti koje životinja ima, poželjno u smislu mogućih lakših ispravaka u uzgoju (odnosi se na male greške) i greške koje se vide jer u tom detalju dolazi do odstupanja ili nepravilnosti u odnosu na standard u kojem su i navedene (odnosi se na veće greške).
Kod ocjenjivanja grlu se prilazi sa pozitivnog stava, greške se osobito na traže već uočavaju pregledom. „Čaša je polupuna a ne poluprazna“.
U tom smislu je složen i ocjenjivački listić (kartica) sa tri rubrike za opis životinje i zadnja je rubrika za eventualnu diskvalifikacijsku grešku.
1.U rubriku prednosti upisuje se onaj detalj na životinji koji odgovara standardu ili u određenoj mjeri, te se tad navodi nivo prednosti: odlično, vrlo dobro, dobro i zadovoljava.
Konačna ocjena ne može biti veća od ocjene navedene u prednosti. Ako je u rubriku prednost upisano dobra glava ili boja, struktura figura (oblik), crtež i slično ocjena može biti dobar i manje.
Ako grlo vrlo blizu standarda, skoro idealno ispunjava se samo rubrika prednosti s riječima – po standardu i dodjeljuje ocjena 97.
2.U rubriku poželjno upisuje se ono što nedostaje (ili malo odstupa) životinji u odnosu na standard a u uzgoju se lakše može postići. To se odnosi na male greške koje bitno ne narušavaju izgled grla. Na primjer: kraći rep, uži, širi, duži, veći ili manji kut nošenja u odnosu na leđa; veća, šira, uža, obla, glava; kraći, duži, puniji-jači vrat, prsa zaobljena i puna, šira, uža, viša ili niža; leđa s blagim padom unazad, vodoravno nošena, kraća, duža, šira, uža; veće tijelo, šire, uže, kraće, duže, trbuh zaobljen, pun; kraće noge, više, okomito postavljene ili s većim ili manjim kutom, žute, svijetle, tamne boje, (slično nokti), perje bolje strukture, glatko, sjajno, prileglo, zbito, sitnije, krupnije, kraće, šire, uže, rastresitije, s više paperja ili manje; boja svjetlija, tamnija, s porubom ili bez, crtež izraženiji, jasniji (navesti mjesto na tijelu ili peru). To je dio mogućih navoda za poželjno kao primjer. Bitno je da se uvijek uz imenicu koristi pridjev, tako da svakom bude jasno što je poželjno dobiti.
3.U rubriku greške upisuju se veće ili očite greške koje su u pravilu navedene u standardu. Uvijek treba voditi računa što su bitna svojstva odnosno težište kod pojedine pasmine, na tom se području obično i mogu naći greške. Jer odstupanja na najvažnijim obilježjima grla i najviše narušava traženi izgled.
Grlo kod kojeg je ispunjena rubrika greške može dobiti najveću ocjenu dobar, dakle 92 ili manje.
Ocjenu koju će sudija dodijeliti životinji ovisi o tome koliko su pojedine rubrike popunjene. Što je veća popunjenost ocjenjivačkog listića prema gore ocjena je veća i obratno.
Član 19.
Na specijaliziranim i većim izložbama mogu se ocjenjivati kolekcije, što je na državnoj izložbi obavezno. Uobičajeno je da kolekciju čine 4 grla ali može biti i „velika kolekcija“ sa 6 grla.
Sastav kolekcije treba sačinjavati:
- kod golubova i ptica: 4 životinje, oba spola, iste pasmine i boje.
- kod peradi: 4 životinje iste generacije, pijetao + 3 koke, iste pasmine i boje.
- kod kunića: 4 životinje, oba spola, iste generacije pasmine i boje.
- velika kolekcija: 6 životinja, oba spola, iste generacije pasmine i boje.
Kolekciju mogu sačinjavati (golubovi, perad, kunići,ptice)
1. 4 životinje, oba spola, iste pasmine i iste boje
2. 4 životinje, oba spola, iste generacije iste pasmine i iste boje
3. 4 životinje, oba spola, iste pasmine i različite boje
4. 4 životinje, oba spola, iste generacije iste pasmine i različite boje
5. 6 životinja, oba spola, iste pasmine i iste boje
6. 6 životinja, oba spola, iste generacije iste pasmine i iste boje
7. 6 životinja, oba spola, iste pasmine i različite boje
8. 6 životinja, oba spola, iste generacije iste pasmine i različite boje
Životinje se ocjenjuju pojedinačno a zbroj ocjena kolekcije je i ocjena kolekcije.
Ocjenjivanje volijera: vrši se prema ljepoti i harmoniji životinja i volijere koja bi trebala imati 6-10 životinja. Kod izlaganja divlje peradi i pojedinih vrsta ptica mogu se izložiti minimalno 2 životinje.
Član 20.
Dodjela nagrada nakon završenog ocjenjivanja životinja vrši se prema pravilniku Saveza BiH. Pri tome najbolje je odlučivati u timu s rukovodiocom suđenja a ako ima više grla poželjno ih je direktno usporediti. Nagraditi se može samo grlo s ocjenom vrlo dobar i više.
Nagrade za kolekcije se dodjeljuju samo ako ih ima najmanje tri u konkurenciji. Nagradu može dobiti kolekcija s najviše bodova ako su sve životinje ocijenjene najmanjom ocjenom vrlo dobar.
Na državnoj izložbi najbolja kolekcija donosi titulu majstor uzgoja Bosne i Hercegovine.
Član 21.
Ovdje je navedena osnovna tehnika ocjenjivanja po opisnom sistemu. Tu se radi o ujednačenosti rada te da ga se moraju pridržavati svi suci.
Detalji se razrađuju i tumače na stručnim seminarima koji se održavaju jedan ili dva puta godišnje. Tu su još seminari u inostranstvu i specijalni seminari koji se mogu održavati u pojedinom udruženju ili klubu koji objedinjava istu vrstu životinja. To su smotre pojedinih vrsta životinja.
Ono važno , dobro oko, znanje, uravnoteženost u radu, primjerenost prema situaciji i uslovima, stvar je stalnog učenja, talenta, prakse, provjeravanja na izložbama u BiH i u inostranstvu. Tu svaki sudija ima obavezu da vodi brigu oko vlastitog usavršavanja.
Član 22.
Sudijski odbor može i treba povremeno slati kontrolore na izložbe radi utvrđivanja kvalitete rada sudija, o čemu trebaju podnijeti pismeni izvještaj sekretaru. Kontrolori su međunarodne sudije – instruktori te sekretari te predsjednic Saveza ili Sudijskog odbora.
A ono najvažnije je da kada sudija prilazi ocjenjivanju treba vidjeti i ocijeniti samo životinju. Pravednost i poštenje je najveća vrlina svakog sudije jer je i pogriješiti ljudski, ali ne namjerno. Sudiju u alkoholiziranom stanju sa suđenja odstranjuje rukovodioc suđenja i protiv njega podnosi prijavu Sudijskom odboru.
Kodeks u radu svih u Savezu BiH mora zaživjeti u praksi, da smo svi prijatelji, a sve male životinje naši su zajednički ljubimci.
Član 23.
Ovaj Pravilnik je usvojio Upravni odbor Saveza BiH u Tešnju 26.09.2010g. i stupa na snagu danom usvajanja.
Predsjednik Saveza
________________
Dipl.ecc. Edin Jabanžić